Iklan

iklan

Iklan

iklan
,

Iklan

iklan

“Sobu Tratadu Tasi Timor”

Micro IT .NET Technology
Friday, September 22, 2017, September 22, 2017 WIB Last Updated 2017-09-23T03:20:16Z
DILI - Ministru Negósiu Estranjeiru no Kooperasaun (MNEK), Hernâni Coelho konsidera pozisaun Austrália nian normal katak tinan 50 mak diskuti fronteira marítima ho Timor Leste, maibé Timor Leste mos defende ninia pozisaun.


“Ita respeita sira nia pozisaun, sira nia pozisaun hanesan ne’e, ita nia pozisaun mós oin seluk, ita bolu presiza negosiasaun, kuandu ita nia pozisaun hanesan la-presiza negosiasaun. Kona-ba atu sobu tratadu tasi Timor, oras ne’e foin tama iha inisial, tanba sei iha prosesu arbitrazen, sedu liu ita ko’alia, maibé tempu ida sei to’o ba iha ne’ebá”, Hernâni informa ba jornalista sira iha Palasiu Governu, Tersa (27/10).

Hernâni dehan, kazu Certain Maritime Arrangament on the Timor Sea (CMATS) oras ne’e iha hela Tribunál Arbitrazen Internasionál Haia, Olanda.

“Prinsípiu internasionál hatete katak, rai hot-hotu iha direitu ba juridisaun hanesan lalehan, rai maran no tasi. Ida ne’e norma internasionál ne’ebé mak rai hot-hotu kumpri, entaun ita hanesan estadu tenki iha batas”, nia katak.

Nia esplika, ho kazu interese nasionál ne’e, oras ne’e estadu TL estabelese ona entidades tolu iha Konsellu Definitiva Delimitasan Frontreira Marítima (KDDFM).

“Katak Timor-Leste delimita nia frontreira marítima to’o iha ne’ebé, ita kuandu iha desizaun sempre diferensas, ne’e normal. Tuir ita nia haree solusaun ne’ebé di’ak mak ita adere ba mekanizmus internasionáis, ne’e mak sai hanesan regras hodi ita hotu uza, laiha ida manan, laiha ida lakon, maibé ita hotu tenki kumpri ba normas internasionáis, ida ne’e mak ita nia prinsípiu”, Coelho dehan.

Hatutan tan, Primeiru Ministru Rui Maria de Araújo nomeia ona Elizabeth Exposto nu’udar Diretora Ezekutivu ba Gabinete Frontreira Marítima. Funsaun hosi Komisaun Konsultiva hanesan orgaun konsultiva supremu ba asuntu delimitasaun final frontreira marítima.

Komisaun ne’e prezide hosi PM, kompostu hosi eis Prezidenti Repúblika, eis PM, eis Prezidente Parlamentu Nasionál, no Ministru Negósiu Estranjeirus, inklui intelektuais Timor-oan ne’ebé iha koñesementu relevante.

Gabinete Fronteira Marítima hanesan responsável ba jestaun ezekutivu konsellu nian, no koordena servisu atu asegura frontreira finál. Gabinete Frontreira Marítima prezide hosi Diretór Ezekutivu no hala’o funsaun administrativa hotu iha konsellu nian. Gabinete ne’e mós sei buka Konsellu jurídiku no tekniku hodi dezenvolve polítika no estratejia sira.

Entretantu, ekipa negosiasaun prezide hosi xefi negosiadór, hodi bele sai hanesan responsável atu jere negosiasaun hotu ne’ebé iha frontreira marítima ne’e, liu hosi eseptu ba interasaun nível ministerial.

Antes ne’e, portavoz governu TL atual Ministru Estadu no Prezidensia Konsellu Ministru, Hermenegildo Pereira hatete, resposta governu Austrália liu-hosi Ministra Negósiu Estranjeiru, Júlia Bishop hanesan pozisaun TL ne’ebé PM ho Ministru Planeiamentu no Investimentu Estratéjiku, Xanana Gusmão levanta ona iha reuniaun Assembleia Jerál Oganizasaun Nasões Unidas (ONU) nian.

Iha loron 1 fulan-Outubru iha Nova Iorke, Xanana Gusmão tuir eventu ida ne’ebé mak organiza hosi Institutu Internasionál ba Pás (IIP), hamutuk ho Gabinete Fronteira Marítima TL nian ne’ebé hanaran “Istória Timor-Leste nian: oinsá atu garante soberania iha rai-maran no iha tasi”.

Partisipante sira iha eventu ne’e inklui PM, Rui Maria de Araújo, MPIE Xanana Gusmão, Eis Prezidente Repúblika, José Ramos Horta no Diretora Ezekutiva Gabinete Fronteira Marítima nian, Elizabeth Exposto.

Momentu ne’e, Ministru Xanana Gusmão fiar-metin kona-ba finalizasaun akordu fronteira marítima, hodi salienta kona-ba oinsá kestaun rekursu naturál, relasaun TL ho viziñu Austrália.

“Ami seidauk hetan ami-nia soberania tomak”, Xanana hatete iha eventu ne’ebé organiza hosi IIP iha loron 1 fulan-Outubru liu-ba.

Sikun seluk, PN liu-hosi bankada FRETILIN konsidera governu Austrália laiha seriadade no boa vontade atu rezolve problema fronteira maritima.

“Austrália laiha seriadade, laiha boa vontade atu tama negosiasaun, ne’e ita haree desde uluk kedas nia retíra nia-án hosi tribunál internasionál atu taka dala, atu ita bele avansa karik iha problema ruma entre parte rua”, deputadu Francisco Branco ba jornalista sira iha PN, Tersa, (27/10) hodi hatan ba deklarasaun ministra negosiu estranjeiru Austrália.

Tuir nia, hanesan nasaun viziñu, hakarak define fronteira maritima, Timor sei halo aprosimasaun oi-oin atu buka dalan konvense Austrália.

Hein tinan 50 mak deskuti, deputadu ne’e hatan, frakeza iha akordu ne’ebé asina uluk tanba altura ne’eba TL presiza duni, interese atu hetan soberania hanesan nasaun ne’ebé independente, finansialmente, ekonomikamente, buka dalan ida ne’ebé bele fasilita pozisaun.

“Tuir ha’u nia hanoin, sé ita dada asuntu ida ne’e naruk tanba problema barak, fronteira maritima la’os problema ida fasil, ita haree de’it Xina ho Philipina, Indonézia, Malazia no nasaun barak-barak, ne’ebé haree ba kestaun sira ne’e hotu, entaun Timor-Leste hanoin dehan la’os fasil tinan ida, tinan rua atu bele rezolve problema ne’e”, deputadu ne’e esplika.

Iha fatin hanesan, deputada bankada FRETILIN, Antoninho Bianco reforsa, sé bainhira iha akordu seluk, ne’e normal iha ne’ebé de’it.

“La’os ita ho Austrália de’it, ita ho Indonézia mós komesa ona. Hanesan deputadu hein katak rai ida kontinente bo’ot, istoria bo’ot, ha’u hanoin sira laran luak atu bele komesa ona halo negosiasaun hodi termina liña fronteira tuir regras internasionál”, deputadu ne’e tenik.

Nune’e mós, Vise Prezidenti PN, Adérito Hugo dehan, pozisaun estadu TL nian atu halo avaliasaun total ba deliminasaun fronteira permanente, tanba konsiderasaun ba akordu ida ke la-benefisia povu TL.

“Austrália ninia pozisaun hanesan ne’e, Timor-Leste mós defende ninia soberania, ninia direitu tomak tuir lei internasional, sé lei internasional eziste iha ne’e para atu fó justisa ba nasaun sira iha mundu ne’ebé ke infrenta situsaun sira hanesan ne’e, entaun ita hein katak povu Timor-Leste nia ezijénsia  ne’ebé ke estadu Timor-Leste mak lidera atu hetan justisa ne’e ita bele hetan, tan ne’e ita ninia governantes, ita nia lider politika sira hotu, durante ne’e la’o hela iha koridor ida ne’e hamutuk katak hot-hotu tenki linguazen ida de’it katak deliminiasaun liña fronteira maritima permanente entre Timor-Leste ho Austrália tenki halo,” Hugo dehan. (tay/jos)

Iklan

iklan